Pudarica je branila Jezera od gusara – hoće li Jezerani nju braniti od turista?
Piše: Hrvoslav Pavić
9:31 pm, 15 siječnja, 2017
Jedan od značajnijih spomenika kulturno-povijesne baštine Jezera, suhozidna građevina Pudarica, ugrožen je. Općina Tisno organizira akciju spašavanja. Tim povodom zamolili smo mr. sc. Jadrana Kalu, etnologa iz Muzeja grada Šibenika, za dostupne informacije o nastanku i nekadašnjoj namjeni građevine
Veliku spiralnu gomilu nad uvalom sv. Nikola (Murtar) mještani su nazvali Pudarica jer su u starije vrijeme na njoj pudari, odnosno poljari, čuvali polja. Još je don Krsto Stošić u svome djelu “Sela šibenskog kotara” 1941. godine iznio svoju ocjenu kako smatra da je riječ o ilirskoj građevini koja je služila kao stražarnica nad uvalom s koje su predhrvatski žitelji ovoga kraja davali znakove brodovima. Po tome, smatrao je Stošić, stvoreno je i ime brežuljka i uvale, a kasnije i otoka Mortar, što znači morska tvrđa.
Mr. sc. Jadran Kale (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
No, arheoloških istraživanja na Pudarici nikad nije bilo i nikad nisu potvrđena Stošićeva razmišljanja. Istraživanja, kaže mr. sc. Jadran Kale, jer ova gomila nije tipičan arheološki oblik. – Tek se na samom početku arheoloških iskapanja na području Hrvatske, sredinom XIX. st. na Hvaru, išlo asocijacijom kamenih gomila, no ubrzo se uočila razlika između tumula i krčevinskih gomila – kaže Kale. Tumul je učen naziv za obredne gomile kakve mogu, a i ne moraju sadržavati ukopne ostatke. Takvim je gomilama zajedničko bilo nasipavanje i nadodavanje kamenja, vezano za ukop, zadušnice ili prolaske, kako su namjernici činili i sa sličnim novijim gomilama na Velebitu. – Zato tumuli nemaju ravna lica zidova, već su samo nadosipani, pa se na taj način mogu raspoznati usporedi li ih se sa zarušenim gradinama – pojašnjava Kale.
S Pudarice se vide i Jezera (Foto: Tisno.hr)
Gomile nastale krčenjem jasno se razlikuju od tumula, jer je interes obrađivača zemlje uvijek bio minimizirati napor vezan za kamenje, pa se isplatilo iskrčeno kamenje slagati u zidove da se ne bi obrušavalo. – U tom smislu je Pudarica je tipična krčevinska gomila. Nijedan tumul nema ovakav oblik gomile na “krune”, prstenove. Ne može se povezati ni s Liburnima, uopće ni s Ilirima – smatra etnolog.
Prije jednog stoljeća je na području bivše ratne luke u Mandalini arheololi su fotografirali, izmjerili i opisali Poncinu kulu, koja je bila slična jezerskoj Pudarici. Međutim, ova građevina je nestala. Vjerojatno je srušena pri širenju vojne zone. Danas se Pudarica može usporediti sa Čačinom gomilom u Rodinim Stanima na Donjoj Srimi, kompleksu koji sadržava i bunju, površinu za sušenje voća i druge pojedinosti.
Zidovi kamene gomile urušavaju se gomila turista koje se bezobzirno na nju penju (Foto: Tisno.hr)
Jadran Kale donosi zaključak o nastanku Pudarice, po kojem je građevina stara dva stoljeća.
– S obzirom na to da je Pudarica smještena na sedlu, kamo se iz sela može brzo doći, ne na samom njegovom hrptu da se ne ističe kad se gleda s mora, a s nje se pruža pogled k Samogradskim vratima kroz koja se k Murteru i dalje prema Zadru stizalo s otvorenog mora, ona je vjerojatno dignuta kao stražarnica za dizanje zbjega u vrijeme gusarskih prepada iz godina Kontinentalne blokade početkom 19. stoljeća – kaže Kale.
Otkada više nije stražarnica pred gusarima, već turistička atrakcija i vidikovac za skupine posjetitelja, suočena je sa zarušavanjem, jer se na nju više ne penju pojedinci-stražari, već mnoštva koja su u prolazu i ne osjećaju se obveznima čuvati je od obrušavanja.
– U subotu će se njen okoliš očistiti od vegetacije i izviditi što i kako bi trebalo učiniti za njen popravak – kaže Kale.
Po njemu, bez obzira je li Pudarica stara dvije tisuće ili dvije stotine godina, ona je vrijedan svjedok prošlosti Jezera koji zaslužuje zaštitu, čišćenje puteva i označavanje smeđim putokazima.
Općina Tisno poziva sve mještane Jezera i zainteresirane posjetitelje da se pridruže i pomognu pri sanaciji Pudarice u subotu 21. siječnja 2016. s početkom u 9 sati. U pozivu se kaže kako je ‘sa sobom potrebno ponijeti nešto alata i, naravno, umijeće suhozidne gradnje. 
